Osnovna škola "Srdoči" Rijeka

Svjetski dan poezije UNESCO je proglasio 21. ožujka 1999. godine s ciljem promoviranja čitanja, pisanja, objavljivanja i poučavanja poezije diljem svijeta. Na proglašenju praznika rečeno je da treba dati priznanje i poticaj nacionalnim, regionalnim i internacionalnim pjesničkim nastojanjima.

U to ime učenici 2.b te 8.a razreda 21. ožujka okupili su se u školskoj knjižnici i sat Hrvatskog jezika posvetili pjesništvu i hrvatskim pjesnicima.

Učenici 2.b razreda sat posvećen najpoznatijim hrvatskim dječjim pjesnicima povezali su s knjižničnom temom upoznavanja s dječjim časopisima te su tijekom sata od knjižničarke slušali neke prigodne pjesme o ožujku, proljeću i proljetnicama objavljenima u Prvome izboru, Radosti ili Smibu; a pritom su naučili i nešto o dijelovima časopisa te koji su zabavni, a koji poučni časopisi. Sat su završili radnim listićem vezanim za Cesarićevu pjesmu „Početak proljeća“ i zaključkom da im se ovaj proljetno – poetski sat svima svidio.

Učenici 8.a razreda svoj su sat bazirali na grupnom radu. Svaka od četiri grupe posvetila se jednom od najvećih hrvatskih pjesnika 20. stoljeća te su jedni drugima interpretativno čitali po jednu manje poznatu pjesmu A. B. Šimića, T. Ujevića, D. Cesarića i D. Tadijanovića. U uvodnom dijelu sata prisjetili su se i drugih važnih „odraslih“ pjesnika poput Ivana Gorana Kovačića ili Jure Kaštelana, ali nisu zaboravili ni pjesnike koji su svoj opus uglavnom posvetili djeci (Balog, Kanižaj, Paljetak, Vitez, Zvrko) te njihova djela koji su čitali u nižim razredima.

Završni dio sata povezali su s propisanom im knjižničnom temom usustavljivanja znanja te pomoću svojih mobitela pretraživali virtualnu referentnu zbirku Centra za znanstvene informacije i na taj način, svatko u svojoj grupi,  istražili i saznali nešto više o jednom „odraslom“ i jednom „dječjem“ hrvatskom pjesniku i njihovu opusu. Rezultate pretraživanja upisali su na pripremljene im radne listiće na kojima im je ujedno bilo navedeno i nekoliko uvodnih natuknica o samome Danu poezije i pjesničkih citata.

Zajednički zaključak bio je da pjesnici doista jesu „čuđenje u svijetu“, ali i da je sat bio vrlo inspirativan zbog čega ćemo ovaj koncept vjerojatno ponoviti i dogodine.

Nensi Čargonja Košuta, šk. knjižničarka