Trećaši su ovu iskoristili prigodu za obradu jedinice o dječjim enciklopedijama te su nakon uvodnog razgovora o tome što je enciklopedija, koje vrste enciklopedija postoje i kako se snalazimo u njima dobili zadatak pomoću dječje enciklopedije Slikopedije istražiti koliko se jezika danas govori u svijetu, koja su tri najraširenija, koji je oponent govornom jeziku i po čemu je on specifičan te izdvojiti pet jezika za koje do tada još nisu čuli.

U završnom dijelu sata, učenici su, uz pomoć korištenja enciklopedije Dokeo, pokušavali samostalno pročitati nekoliko osnovnih fraza (pr: Dobar dan, Kako se zoveš, Koliko je sati? Doviđenja) na talijanskom, španjolskom, njemačkom, portugalskom; ali i na novogrčkom, ruskom, japanskom, arapskom i hindu – te su se usput i dobro nasmijali.

Za sintezu sata korišten je digitalni plakat sa mrežne stranice Europskog dana jezika pomoću kojega je utvrđeno što je to materinski jezik, koliko je jezika U Europi danas autohtono, a koliko je umjetnih jezika stvoreno samo za potrebe književnosti i filma, kolikom postotku svjetskih jezika prijeti izumiranje i koji je glas (iz jednog europskog jezika) najteže izgovoriti.

Učenici osmih razreda imali su zadatak istražiti europske zastave i pozdrave, a riješili su i prikladnu anketu o poznavanju svjetskih jezika te odigrali kahoot kviz na istu temu.

Zanimljivo istraživačko i suradničko učenje zaokruženo je kreativnim rezultatom: plakatima koje su učenici izrađivali i ukrašavali tijekom sata, uz minimalno vodstvo i pomoć predmetne nastavnice Talijanskog jezika, Koraljke Šarkanji i školske knjižničarke.

Nensi Čargonja Košuta, šk. knjižničarka

Koraljka Šarkanji, uč. TAL