Domaćini su im najprije demonstrirali princip rada na izvornoj tiskarskoj preši, pokazali im replike knjiga tiskanih u nekadašnjoj riječkoj tiskari Šimuna Kozičića Benje te ih potom uputili u način miješanja boje i slaganja pomičnih slova kako bi i sami mogli isprobati rad s istom i izraditi si diplome „glagoljskih stručnjaka“.

Po završetku rada u tiskari prešli su u prostor Palače šećerane gdje su tražeći razne odgovore u postavu muzeja na dva kata, pokušavali osvojiti što više bodova i pronaći „blago“.

Među mnogobrojnim izlošcima i dijelovima muzeja koji predstavljaju razna povijesna razdoblja važna za naš grad, najviše ih se dojmio odjeljak s interaktivnom „kuhinjom“ gdje su mogle isprobavati i „kuhati“ lokalne recepte te dijelovi muzeja u kojima je moguće slušati glazbu iz 60-ih, 70-ih te naročito 80-ih godina 20. stoljeća i gdje su se najviše zaintrigirale pojmom Novoga vala i raznih riječkih izvođača čije bezvremenske hitove do tada nisu povezivale s imenima kultnih riječkih glazbenika poput Termita, Cacadou Locka te u konačnici Leta 3.

Jednoglasan zaključak bio je da je ovakav prostor jednostavno nemoguće kvalitetno obići i doživjeti samo u jednome danu te da bi se jako rado vratile još koji put.

Nensi Čargonja Košuta, šk. knjižničarka