Trećaši su ovu prigodu iskoristili  za obradu jedinice o dječjim enciklopedijama te su nakon uvodnog razgovora o tome što je enciklopedija, koje vrste enciklopedija postoje i kako se snalazimo u njima (razlika između sadržaja i kazala), dobili zadatak pomoću dječje enciklopedije Slikopedije istražiti koliko se jezika danas govori u svijetu, koja su tri najraširenija, koji je oponent govornom jeziku i po čemu je on specifičan te izdvojiti pet jezika za koje do tada još nisu čuli i tri najzanimljivija pozdrava.

U završnom dijelu sata, učenici su, uz pomoć korištenja encklopedije Dokeo, pokušavali samostalno pročitati nekoliko osnovnih fraza (pr: Dobar dan, Kako se zoveš, Koliko je sati? Doviđenja) na talijanskom, španjolskom, njemačkom, portugalskom; ali i na novogrčkom, ruskom, japanskom, arapskom i hindu – te su se usput i dobro nasmijali.

Za sintezu sata korišten je digitalni plakat s mrežne stranice Europskog dana jezika pomoću kojega je utvrđeno što je to materinski jezik, koliko je jezika U Europi danas autohtono, a koliko je umjetnih jezika stvoreno samo za potrebe književnosti i filma, kolikom postotku svjetskih jezika prijeti izumiranje i koji je glas (iz jednog europskog jezika) najteže izgovoriti.

I učenici šestih razreda imali su sličan zadatak: pomoću dvojezičnih (englesko/talijansko/njemačko-hrvatskih) rječnika istražiti četiri pojma iz pet različitih skupina riječi (obitelj, škola, sport, godišnja doba, slobodno vrijeme), a u drugome dijelu sata služeći se Slikopedijom, istraživali su europske zastave i pozdrave.

Zanimljivo istraživačko i suradničko učenje zaokruženo je kreativnim rezultatom: plakatima koje su učenici izrađivali i ukrašavali tijekom sata, uz minimalno vodstvo i pomoć predmetne nastavnice Talijanskog jezika, Koraljke Šarkanji te školske knjižničarke.

Svoje su uratke predstavili pred ostalim skupinama te su kasnije izvješeni na panou u knjižnici.

Nensi Čargonja Košuta, šk. knjižničarka

Koraljka Šarkanji, uč. TAL